|
Dupuytrenova kontraktura se karakteriše kontrakcijom (skvrčavanjem) palmarne fascije dlana sa formiranjem čvorića I traka između kože, sa jedne strane, I neurovaskularnih peteljki I tetivnih struktura dlana, sa druge strane.
Nepoznat uzrok
Uzrok ovoga čestoga oboljenja u populaciji bijelaca nije poznat.
Kod crnaca i osoba žute rase je izuzetno rijetko oboljenje.
Javlja se predominantno u muškaraca starijih od 50 godina, obično kod onih čija je profesija skopčana sa dugotrajnim sjedenjem. Oboljenje je obostrano u polovini slučajeva.
Postoji nasljedna sklonost a oboljenje je češće kod pacijenata koji boluju od epilepsije, šećerne bolesti, alkoholičara i bolesnika sa hroničnim oboljenjima.
Oboljenje može da se javi i kod osoba koje ne rade, tako da se smatra da oboljenje ne ovisi o stepenu korištenja šake.
Najčešće se manifestuje zadebljanjem na dlanu i prstima šake koje može da bude čvrsto i često se pogrešno protumači kao'' žulj''.
Mali procenat pacijenata može demonstrirati zahvatanje tabana (Lederhosenova bolest) ili penisa (Peyronieeva bolest).
Uvučena koža
Zadebljana potkožna fascija, može da bude i vrpčasta pa se da zamijeniti sa oboljenjem, najčešće, «skraćenjem» tetiva te onemogućava opružanje prstiju.
|
Upravo ovakvo skvrčavanje, nemogućnost potpunoga opružanja, dovode pacijenta ljekaru. Koža može da se spoji ožiljkom sa kontrakturom tj. zadebljanom fascijom te tako postaje uzdignuta i neravna. Takođe, koža dlana i zahvaćenih prstiju «na strani dlana», može da bude jako napeta i uvučena u brazde dlana i prstiju. Drugim riječima, svako spontano skvrčavanje prstiju ka dlanu , bez ikakve znane povrede, koje onemogućava potpuno opružanje prstiju, osobito maloga i domaloga prsta, najvjerovatnije je Dupuytrenova kontraktura.
Kontraktura zahvata dlan ali nikada ne srasta za krvne sudove i nerve mada može prijanjati za omotače tetiva savijača prstiju.
Najčešće su, dakle, zahvaćeni domali i mali prst. Kod oboljenja koja traju dugo prsti mogu biti zgrčeni čvrsto prema dlanu što ima za posljedicu skvrčavanje ligamenata i kapsule zgloba i atrofiju (propadanje) mišića šake.
Operativno liječenje
Konzervativni (neoperativni) tretman je moguć ali daje vrlo slabe dugoročne rezultate.
Operativno liječenje je osobito potrebno kod uznapredovalih kontraktura (ograničenih ispružanja), posebno zglobova prstiju. Bolesnik se mora dobro upoznati sa velikim tehničkim teškoćama operacije ( za hirurga) i mogućim, rijetkim vraćanjem kontrakture.
Pacijent operativni zahvat provede uobičajeno ugodno nakon blokade nerava u pazuhu, dakle najčešće se ne uspavljuje. Ukoliko pacijent preferira, može se uraditi u «light» ili opštoj anesteziji.
Korekcija deformiteta i restauracija funkcije šake su cilj hirurškoga zahvata.
Logično je, dakle, da je funkcionalna nesposobnost glavna indikacija za hiruršku intervenciju.
Otklanjanje zadebljane potkožne fascije daje najbolje dugoročne rezultate.
|
