|
Sindrom karpalnog tunela javlja se kao posljedica pritiska na nerv medianus u karpalnom tunelu, koji čini osam sitnih kostiju ručnog zgloba s donje strane, a gornju stranu zatvara čvrsto vezivno tkivo (poprečni karpalni ligament).
Kroz taj tunel iz podlaktice u šaku ulazi nerv medianus, ali i tetive mišića koje pokreću prste. Tetive su obložene tankom sinovijalnom ovojnicom, koja ih podmazuje i olakšava njihovo klizanje i pokretanje.
Jednostavno liječenje
Ta je ovojnica osjetljiva na svaki dugotrajniji napor i podražaje. Svaki neželjeni podražaj, kao što je ozljeda, upala, degenerativna promjena, vanjski pritisak na tunel, može rezultirati zadebljanjem ovojnice, što smanjuje prostor u karpalnom tunelu dovodeći do pritiska i gnječenja medianusa.
Ako pritisak dosegne nivo na kojem nerv ne može ispravno obavljati funkciju, pojavljuju se trnci i osjećaj žarenja u prva tri prsta i polovini četvrtog prsta šake te bol, koja je naročito izražena noću. Bol i trnci šire se u dlan i prste, ali se mogu širiti i u lakat i rame.
Malo koja bolest šake može dovesti u zabludu Ijekara i pacijenta kao ova. Neizvjesnost u dijagnostici, lutanje od Ijekara do Ijekara oko šest mjeseci skoro je pravilo. A liječenje je tako jednostavno.
Uobičajeni simptomi ovog sindroma su slabost i nespretnost šake i promijenjen osjet u palcu, kažiprstu, srednjem i jednoj polovini domalog prsta. Simptomi se pojačavaju korištenjem šake, najčešće pri hvatu.
Pacijent se često budi iz sna zbog utrnutosti prstiju i bola u ručnom zglobu i podlaktici. Smanjen osjet u projekciji nerva i atrofija (reduciranje) mišićne mase palca znak su odmaklog procesa.
Dijagnoza se s 85 posto tačnosti postavlja samo kliničkim pregledom. EMG i brzina provodljivosti nerva rade se u nejasnim slučajevima. Većina autora se slaže da je sindrom češći kod žena sa odnosom 2:1 u odnosu na muškarce.
|
Polovina slučajeva se javlja kod pacijenata u dobi od 40 do 55 godina.
Operativni zahvat
Bolesti udružene s ovim sindromom mogu biti najčešće reumatoidni artritis, bolesti štitne žlijezde, multipli mijelom i šećerna bolest, ali i mnoštvo drugih, rjeđih bolesti. Lokalna trauma ručnog zgloba, giht, higromi, lipomi i slično mogu biti uzrok bolesti.
Indikacija za operativni zahvat je neadekvatan odgovor ili, s obzirom na uzrok, uopće neprimjenljiv konzervativni tretman. A taj se treman sastoji od imobilizacije ručnog zgloba, injekcija kortikosteroida u karpalni tunel i korištenje oralnih nesteroidnih antiinflamatornih lijekova.
Maksimalan napor mora se uložiti da se otkrije eventualni sistemski uzrok. Imobilizacija ručnog zgloba obično reducira, pa čak i kompletno ukloni, simptome karpalnog tunela. No, ne rješava uzrok. Stoga je operativni tretman najčešće indiciran u određenoj fazi bolesti. Dobro izveden obično rješava bolest.
Ako postoji lokalni razlog (npr. higrom, lipom, loše srastao prijelom), uz oslobađanje nerva, uobičajeno presijecanjem krova tunela ručnog zgloba, mora se riješiti i lokalni uzrok.
Hirurški rez
Operacija se izvodi u kratkotrajnoj općoj anesteziji i traje tridesetak minuta. Operativni i postoperativni tok su bezbolni. Hirurški rez je dug skoro 40 milimetara. Pravi se u brazdi dlana i postoperativni ožiljak je neprimjetan. Konci se vade 10. dan nakon operacije. Oporavak, uz oslobađanje simptoma bolesti, je u kratkom postoperativnom periodu.
|
