Mnoge se bolesti mogu spriječiti ili liječiti, na određene se ne može mnogo utjecati, a kod manjeg broja liječenja daje vrlo slabe rezultate. Zato bi nam briga o zdravlju trebala biti na prvom mjestu. Nažalost, većina shvati tu činjenicu tek kada se razboli. U većini razvijenih država preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su imperativ koji propisuje skrining testove, obično jednom godišnje za sve kategorije stanovništva.
Rak je lakše spriječiti nego liječiti
Skrining testovi su u razvijenim zemljama obavezni za sve kategorije stanovništva, a kod nas samo za neke ugrožene grupe
Piše: Prof.dr.sci. Reuf Karabeg specijalista plastično-rekonstruktivne i opće hirurgije
Mnoge se bolesti mogu spriječiti ili liječiti, na određene se ne može mnogo utjecati, a kod manjeg broja liječenja daje vrlo slabe rezultate. Zato bi nam briga o zdravlju trebala biti na prvom mjestu. Nažalost, većina shvati tu činjenicu tek kada se razboli. U većini razvijenih država preporuke Svjetske zdravstvene organizacije su imperativ koji propisuje skrining testove, obično jednom godišnje za sve kategorije stanovništva.
Simptomi alarma
Takva regulativa kod nas ne postoji osim za određene ugrožene grupe stanovništva. A evo popisa pregleda koji čovjeku mogu spasiti život:
1.TRBUH. Ezofago-gastroduodenoskopiju ( pregled želuca,jednjaka i 12-palačnog crijeva) prema kriterijima Američkog udruženja gastroenterologa treba uraditi kod bolesnika sa tzv. simptomima alarma : otežano gutanje koje se progresivno razvija, anemija ( malokrvnost) nejasnog uzroka te hematemeza ( povraćanje sadržaja izgleda taloga crne kafe) i melena ( katranasta stolica ).
Najvažnije je da se taj pregled uradi i kod pacijenata s dugotrajnim simptomima bez obzira na dob, ali i kod osoba iznad 40 godina s tegobama bez obzira na njihovo trajanje, koje podsjećaju na želučane ( bol u trbuhu, žgaravica, nadimanje itd.). Kolonoskopiju ( pregled debelog crijeva) moraju uraditi osobe tridesetih godina starosti ako postoji obiteljska sklonost, što znači da je neko od porodice s genetskom vezom obolio od raka debelog crijeva.
Treba to uraditi i kod mlađih osoba ako su bolovale od kronove bolesti ili ulceroznog kolitisa. Poslije 40. godine starosti, savjetuje se osoba koje primijete krv u stolicio ili nagle promjene karaktera stolica ( sužena,proljevasta itd.9 ili pražnjenja crijeva.Bez obzira na starost na starost, u slučajevima famelijarne polipoze, strogo se preporučuje kolonoskopija. Indikacija za obje navedene dijagnostičke procedure mogu biti i snižene vrijednosti željeza u krvi i povećanje vrijednosti fibrinogena.
2. GRUDI. Ako znamo da će svaka deseta žena u toku života oboljeti od karcinoma dojke, prevencija dobiva na značenju, jer rano otkrivanje može dovesti do potpunog izlječenja. Dijagnostičke pretrage za pregled grudi podrazumjevaju ultrazvučne preglede, mamografiju i onkološki pregled.
Ne treba zaboraviti samopregled- koji je izuzetno važan. Naime, žena samopregledom otkrije tumor u više od 30 posto slučajeva. Svakako, treba izbjegavati faktore rizika, osobito pušenje.
Najčešći karcinomi
Kod žena, najčešći karcinomi i najveću smrtnost imaju:
- Karcinom dojke
- Karcinom materice i jajnika
- Karcinom debelog crijeva
Kod muškaraca:
- Karcinom pluća
- Karcinom debelog crijeva
Pregledi dojki
Kod žena mlađih od 30 godina preporučuje se UZ pregled 1-2 puta godišnje, a u periodu od 30. do 40. godine UZ pregled svakih šest mjeseci i pregled onkologa jednom godišnje.Nakon 40. Godine radi se mamografija, nastavlja se sa UZ pregledima dvaput godišnje i s onkološkim kontroloma jednom godišnje . Intencija je ka ranom otkrivanju karcinoma dojke, što omogućava adekvatnije liječenje i najčešće – izlječenje.
O preventivnim pregledima za dug,zdrav i komforan život pisali su i pišu oftalmolozi,internisti ( krvna slika,srce,krvotok9 te urolozi ( pregled prostate) i ginekolozi ( pregled materice i jajnika). Da bi se bolest otkrila u ranom stadiju, što je najvažniji preduslov za izlječenje, svaki čovjek, bez obzira na to koliko se osjećao zdravim, mora na godišnji kontrolni liječnički pregled.