"Nema dokaza koji bi podržali opće prihvaćeno mišljenje da je porast malignih melanoma posljednjih godina na neki način povezan s gubitkom ozona."

Maligni melanom – najčešće zablude

Efikasan je jedino hirurški zahvat

Najveća zabluda koja vlada kod našeg naroda je da se madeži ne smiju dirti ili hirurški odstraniti

Piše: Prof. dr sci prim Reuf Karabeg - specijalista opće i plastično-rekonstruktivne hirurgije

Amelanotični melanom je rijedak i težak za dijagnosticirati jer postoji odsustvo pigmentacije (boje). Ipak, uvijek postoje promjene u veličini (rast), granicama (nazubljenost) i simetriji.

Incidencija malignog melanoma raste zadnjih godina više od bilo kog drugog raka. Smatra se da će jedna od 70 osoba dobiti maligni melanom u toku svog života.

Zašto kasni dijagnoza

Iako samo 4, 6% svih kancera otpada na melanome, oni su odgovorni za 2/3 smrtnih ishoda od svih kancera kože. Između 6 i 8 procenata malignih melanoma imaju nedostatak pigmentacije pri kliničkom makroskopskom pregledu, otežavajući tačnu ranu dijagnozu.

Prema jednoj kliničkoj studiji, prosječno 13 mjeseci se kasni sa postavljanjem dijagnoze malignog melanoma zbog nedostatka pigmentacije kod amelanotičnog melanoma. Stoga su u trenutku dijagnosticiranja već u odmakloj fazi što, naravno skraćuje životni vijek pacijenta.

Najčešće greške u postavljanju dijagnoze je kod melanoma koji se nalazi ispod nokta i kod bezbojnih melanoma.

Amelanotični melanom se uobičajeno prezentira kao vaskularni ili ulcerirajući čvor, mada može ponekad imati i ''zbunjujuću'' crvenu, ljubičastu ili bijelu boju slično ožiljku.

Važno Najvažnije je znati da maligni melanom može biti bezbojan te se mora voditi računa o drugim znakovima koji pobuđuju sumnju.

Oko 60% svih zloćudnih mladeža potiče od pigmentisanih dobroćudnih mladeža. Obzirom da prosječan odrasli bijelac ima 15-20 mladeža, od najveće važnosti je da kliničar prepozna različite dobroćudne pigmentirane tumore kože i da ima jasnu predstavu o indikacijama za biopsiju (slanje na PH analizu kod patologa-pregled ćelija pod mikroskopom) ili uklanjanje nevusa. U zadnje vrijeme koristi se sve više i dermatoskopija kao pomoćna metoda u dijagnostici ovakvih agresivnih zloćudnih tumora.

Najveća zabluda kod našeg naroda je da se mladeži ne smiju dirati ili hirurški odstraniti. Upravo suprotno: kada se dobroćudni mladež otkloni i kada patolog potvrdi patohistološkom (PH) analizom da je otklonjen u cijelosti, svaka opasnost po život pacijenta prestaje pošto iz ničeg (dakle odstranjenog) ne može se desiti maligna transformacija. Suština je da ne smijemo dozvoliti da mladež pred očima okoline i pacijenta i lako dostupan pogledu i pregledu ljekara dovede do smrtnog ishoda.

Melanomi se uglavnom klasificiraju u tri različite grupe na osnovu kliničkih i histoloških karakteristika (1-melanom koji se površno širi, 2-nodularni i 3-LMM.) ali i prema stepenu invazije derma (Clark I-V ) i ukupnoj debljini lezija (Breslow I-V). Naravno da je prognoza bolja ako su melanomi nižeg stepena i ako nema udaljenih metastaza.

Znakovi upozorenja

Karakteristike koje pobuđuju sumnju nastanka melanoma ili melanomatoznu transformaciju nevusa (obratite osobitu pažnju na sljedeće):

• raste li postojeći mladež ili se pojavljuje novi (melanomi stalno rastu)
• ima li mladež nepravilan ili razveden rub (mladeži su pravilnih rubova)
• promjena boje mladeža od smeđe u crnu, tamnoplavu ili crvenu (melanomi mijenjaju boju)
• neravnomjernost pigmentacije (melanomi mogu imati nekoliko boja unutar jednog mladeža)
  prelazi li mladež veličinu od 0, 6 cm (većina dobroćudnih mladeža manja je od navedenog)
• je li mladež upaljen ili crvenog ruba (normalni mladež nije upaljen)
  je li se mladež počeo uzdizati (kod melanoma postoji vertikalni rast)
  postoji li krvarenje, vlaženje ili stvaranje kruste
  postoji li blagi svrbež mladeža
  je li se pojavio čvorić oko mladeža
• Lokalizacija: Leđa, donji ekstremiteti, mjesto podložno iritaciji ili povredi

Što više gore nabrojanih karakteristika pronađemo kod određenog pacijenta, sumnja na nastanak malignog melanoma je veća.